U eri digitalne brzine i filtriranih identiteta, gdje se sve više oslanjamo na površne slike, jedan fotograf ostaje vjeran dubini, autentičnosti i tišini između pogleda. Njegovo ime je Platon Antoniou, no svijet ga poznaje jednostavno kao Platon – majstor portreta koji ne prikazuje samo lica, nego priča njihove priče.
Portretist epohe moći
Rođen u Londonu, grčkog podrijetla, Platon se od ranih dana formirao pod utjecajem dizajna, umjetnosti i fotografije. Njegova karijera eksplodirala je krajem 1990-ih, a danas iza sebe ima impresivnu galeriju portreta – od najmoćnijih svjetskih političara do boraca za ljudska prava.
Među njegovim najpoznatijim radovima nalaze se fotografije Baracka Obame, Vladimira Putina, Angelu Merkel, Donalda Trumpa i Muammara Gaddafija. Godine 2009., za The New Yorker, Platon je snimio gotovo sve svjetske lidere okupljene na sjednici Ujedinjenih naroda – projekt koji mu je donio svjetsku slavu i status jednog od najtraženijih fotografa svoje generacije.
Crno-bijela psihologija
Njegov zaštitni znak su crno-bijeli portreti, snimljeni izuzetno blizu, s jakim kontrastom i minimalističkim osvjetljenjem. Koristi Hasselblad kameru srednjeg formata i samo jedno snažno svjetlo. Taj jednostavan tehnički okvir omogućava Platonu da se usredotoči na ono što smatra najvažnijim – emociju, karakter i istinu.
“U trenutku kad osoba sjedne ispred objektiva, više me ne zanima njihov status, funkcija ili maska. Tražim čovjeka. Ili ono što je od njega ostalo,” izjavio je u jednom intervjuu.
Fotografija kao društveni angažman
Iako je radio s elitom globalne politike, Platon nije ostao u zatvorenim krugovima moći. Osnovao je The People’s Portfolio, neprofitnu organizaciju kojom dokumentira živote izbjeglica, boraca za ljudska prava, žrtava sukoba i drugih marginaliziranih skupina diljem svijeta. Njegovi humanitarni projekti svjedoče o fotografiji kao sredstvu borbe i solidarnosti.
Knjige, muzeji i Netflix
Godine 2011. objavio je knjigu “Power”, u kojoj su sabrani portreti svjetskih vođa, no bez komentara – Platon vjeruje da lica govore sama za sebe. Njegove fotografije izlagane su u prestižnim institucijama poput MoMA-e i Smithsoniana, a njegov rad je predstavljen i u Netflixovoj dokumentarnoj seriji Abstract: The Art of Design.
Više od portreta
U vremenu u kojem slike često gube značenje zbog prezasićenosti, Platon nas podsjeća da fotografija može biti i politički čin, i umjetnički izazov, i ljudski susret. Njegovi portreti ne donose odgovore, ali postavljaju važna pitanja – tko su ljudi iza moći? Kako ih gledamo? I što nam to govori o nama samima?
